Kada se govori o nekom predratnom, građansko-zanatlijsko-paorskom Šidu, nemoguće je ne osetiti žalost i nostalgiju za starim objektima, bilo da su u pitanju obični drveni ambari ili bogate luksuzne kuće. Stariji sugrađani se donekle i sećaju tog Šida, dok mlađe generacije mogu samo po fotografijama da naslućuju kako je naša varošica nekad izgledala. Najveća zasluga za dokumentovanje Šida pripada fotografu Đorđetu-Đoki Karafilović.

Porodica Karafilović se doselila u Šid oko 1900. godine iz Dupjana u Makedoniji. Pekar Đorđe Karafilović (Dupjani, 1871 – Šid, 1940), sin Karafila i Ilinke,otvorio je u Šidu pekaru 1902. godine. Godinu dana kasnije sklopio je brak sa Marijom Miličić iz Šida, sa kojom je imao sina Stevana (1903) i kćerku Kristinu (1905) udatu Perzić. Kuća porodice Karafilović se nalazila u centru Šidu. To je bila jednostavna spratnica, sa lokalima u prizemlju.
Đorđe-Đoka Karafilović, sin Stevana Karafilovića, rođen je 1926. godine u Šidu. Osnovnu školu je pohađao u Vukovaru i Inđiji a gimnaziju u Subotici, Kikindi i Zemunu. Sa 18 godina, kao pripadnik NOP-a, učestvovao je u borbi za oslobođenje Šida decembra 1944. godine. Radni vek je započeo u bioskopu „Oslobođenje“, a potom je kao referent za kulturu radio u Sreskom narodnom odboru Šid. U periodu od 1950. do 1961. godine predavao je matematiku i fiziku u Školi učenika u privredi. Obavljao je funkciju direktora škole učenika u trgovini. Nakon spajanja Škole učenika u trgovini i Škole učenika u privredi, Karafilović ostaje da radi kao profesor sve do 1971. godine, kada prelazi u Osnovnu školu „Filip Višnjić“, kasnije OŠ „Sremski front“ u Šidu. Bio je izuzetno aktivan u Odredu izviđača „Lazar Bibić“, u šidskom pozorištu i drugim omladinskim i društveno-političkim organizacijama. Za svoj rad je nagrađen najvišim opštinskim priznanjem – šestodecembarskom nagradom.
Verovatno najznačajnija Karafilovićeva zaostavština Šidu jeste izuzetno velik broj njegovih fotografija Šida. Posebno su interesantne i značajne njegove fotografije kuća u centru Šida pre čuvenog rušenja centra u cilju modernizacije grada.

Radovan Sremac
(Autorska prava zadržana. Zabranjeno je korišćenje materijala bez dozvole vlasnika sajta)